Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
06:00
Selo bez seljaka-Bez Gojkovice ne biva (R)
06:29
Selo selo pa neka je (R)
07:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše (R)
07:32
Ram za nekoliko poza 01 (R)
07:59
Ram za nekoliko poza 02 (R)
08:27
Krug-Iza zidova Zabele (R)
09:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti (R)
09:53
Vreme televizije-Tri televizije (R)
10:56
Lično viđenje_Stana Đurić Klajn (R)
11:26
Obrazovno ogledalo-Puškin i srpska kultura (R)
12:00
Selo bez seljaka-Bez Gojkovice ne biva (R)
12:29
Selo selo pa neka je (R)
13:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše (R)
13:32
Ram za nekoliko poza 01 (R)
13:59
Ram za nekoliko poza 02 (R)
14:27
Krug-Iza zidova Zabele (R)
15:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti (R)
15:53
Vreme televizije-Tri televizije (R)
16:56
Lično viđenje_Stana Đurić Klajn (R)
17:26
Obrazovno ogledalo-Puškin i srpska kultura (R)
18:00
U emisiji Dvogled, Dragana Babića, gledamo fenomene, ljude i prizore na jedinstven i danas popularan način. Snimljeno je više od stotinu emisija koje mlađim uzrastima, na atraktivan način, približavaju teme iz svakodnevnog života, istorije, kulture i umetnosti. Serijal je sniman sedamdesetih godina.... Kada je seoski učitelj iz sela Ploča na Kopaoniku napisao pismo uredništvu jednih novina , u kojem stoji da njegovi učenici nikad nisu videli more i da ga verovatno nikad neće ni videti, Dragan Babić nije ostao ravnodušan. On je došao u selo i poveo decu na more, u Petrovac. Tada su učenici ugledali jednu beskrajnu vodenu površinu i ostali zatečeni prizorom.
18:27
Brač, drugo po veličini ostrvo tadašnje Jugoslavije, zanimljivo je kako po kriterijumu istorije tako i po živoj tradiciji očuvanoj u običajima i arhitekturi. tekturi.... Autor emisije Dragan Babić sa lica mesta osvetlio je nasleđe tog ostrva na jedan celovit način. Proizvodnja: RTB 1974.
18:54
Poezija pokreta
19:25
Tematsku osnovicu emisija čini arhitektura, umetnost i život u jedanaest beogradskih dvorova koliko ih je ranije bilo. Sva nevremena i promene preživelo je šest dvorova dok ih je pet porušeno. Reč je zapravo o najlepšim i najznamenitijim građevinama svoga vremena koje su na svoj način bile svedoci i učesnici u sudbini Srbije i srpskog naroda.... Ova emisija posvećena je graditeljstvu knjaza Miloša Obrenovića - odnosno njegovim gospodarskim konacima u Beogradu, koji su preteče potnjih dvorova. Reč je o prvom konaku (1818-1847) a mestu današnje Patrijaršije, zatim konaku kneginje ljubice (1831-), konaku Topčideru (1834-), konaku u tzv. Finansijskom parku (1836-1941). Miloševi konaci bili su prvi reprezentativni dvorovi u Beogradu, najznačajnije i najlepše građevine svoga doba. Urednik serije i scenarista: Velibor Lazarević.
19:47
Emisija prikazuje dvorski kompleks iz 19. veka na Terazijama, odnosno rezidenciju Karađorđevog sina-knjaza Aleksandra Karađorđevića.... Ona se nalazila između današnjih zdanja Predsedništva Republike Srbije i Skupštine grada Beograda, na mestu koje je u ono vreme bila periferija prestonice Kneževine Srbije. Kralj Milan je 1884. završio zdanje svog dvora na Terazijama (danas Stari dvor) po projektu arhitekte Aleksandra Bugarskog, a pod nadzorom Jovana Ilkića.
20:15
ljubitelji umetnosti u ovoj emisiji TV Beograd imaće priliku da vide veliku izložbu bečkog bidermajera, održanu 1981. godine u beogradskom Narodnom muzeju.... Bidermajer je umetnički pravac i životni stil u prvoj polovini 19. veka nastao na nemačkom govornom području. Između Kongresa u Beču 1814-15. i revolucije 1848. prestonica austrougarskog carstva doživljava period visoke kulture, postaje metropola bidermajera, grad svih umetnosti - muzike, poezije, pozorišta i slikarstva. Uticaj na srpske umetnike tog vremena bio je evidentan, posebno u slikarstvu. U emisiji su prikazana dela umetnika iz vremena srpskog bidermajera.
20:44
Čuveni serijal Redakcije za kulturu RTS podseća na najznačajnije domaće ličnosti kulture i umetnosti.... Epizoda posvećena književniku, dramaturgu i književnom kritičaru Borislavu Mihajloviću Mihizu.
21:27
Krajem juna meseca, 2018. godine, Narodni muzej u Beogradu ponovo je, nakon 15 godina pauze, otvorio vrata za posetioce.... Ovo Umetničko veče snimljeno je neposredno pred zatvaranje Muzeja i početka radova na rekonstrukciji zgrade tako da je emisija dragoceno dokumentarno - istorijsko svedočanstvo o izgledu i radu nacionalne institucije poslednjih decenija prošlog veka. Muzej je osnovan još 1844. godine aktom Popečiteljstva prosveštenija u vreme kada je ministar prosvete bio Jovan Sterija Popović. Na ruševinama hotela Dardaneli, čuvenog stecišta književnika, pesnika i glumaca početkom prošlog veka, 1903, podignuto je monumentalno zdanje sa tri kupole - delo dvojice beogradskih arhitekata: Nikole Nestorovića i Andre Stevanovića. Zgrada nije bila namenjena za muzej već za potrebe Uprave fonda i Hipotekarnu banku. Narodni muzej se u ovo zdanje uselio 1952. pošto je predhodno promenio nekoliko adresa.
22:55
Režiser i pisac, autor 21. igranog i oko 50 dokumentarnih i kratkih filmova. Objavio je devet knjiga, a sa Oliverom i Radetom Markovićem osnovao je prvo privatno pozorište „Dramska družina A“ 1955. godine.... Puriša Đorđević (1924-2022) pred kamerama TV Beograd 1983. godine govorio je o svom životu i radu. Pokazao je mesta u okolini Čačka gde se igrao sa drugovima, ulicu u kojoj je živeo doktor Dragiša Mišović, koji ga je lečio. Prisetio se odlaska u partizane, kao i početka rada na filmu. Puriša Đorđević dobitnik je više filmskih nagrada a poslednja - Nagrada za doprinos filmskoj umetnosti, uručena mu je 2. jula 2019. na svečanom otvaranju 48. Filmskog festivala „Sofest u Sopotu.
23:39
Emisija je snimljena u mestu Donje Sitno kod Splita 1971. godine u skromnom domu katoličke porodice Ugrin. Porodicu predstavlja Jerka Ugrin, majka 12 dece. Ona je ekipi TV Beograd pokazala starinsko ognjište u kojem kuva, ostavu u kojoj čuva hranu, spavaće sobe u novoj i staroj kući, skroman, ali i nov nameštaj i trpezariju u kojoj se za ručkom okuplja cela porodica i peva pesmu „Plovi barka“.... Scenarista i reditelj Srđan Karanović, urednica Zora Korać, snimatelj Živko Zalar.
00:00
Dvogled-More je nepregledna površina (R)
00:27
Dvogled-Brač (R)
00:54
Poezija pokreta (R)
01:25
Nekad i sad-Miloševi konaci (R)
01:47
Nekad i sad-Dvor na Terazijama (R)
02:15
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
02:44
Borislav Mihajlović Mihiz (R)
03:27
Umetničko veče-Tajni život umetnina (R)
04:55
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
06:00
Dvogled-More je nepregledna površina (R)
06:04
Teveteka-Žilber i Đorđe (R)
06:27
Dvogled-Brač (R)
06:54
Poezija pokreta (R)
07:25
Nekad i sad-Miloševi konaci (R)
07:47
Nekad i sad-Dvor na Terazijama (R)
08:15
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
08:44
Borislav Mihajlović Mihiz (R)
09:27
Umetničko veče-Tajni život umetnina (R)
10:55
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
11:39
ljudi - Zdravi i veseli (R)
12:00
Dvogled-More je nepregledna površina (R)
12:27
Dvogled-Brač (R)
12:54
Poezija pokreta (R)
13:25
Nekad i sad-Miloševi konaci (R)
13:47
Nekad i sad-Dvor na Terazijama (R)
14:15
Riznice kulturnog blaga-Bidermajer kod Srba (R)
14:44
Borislav Mihajlović Mihiz (R)
15:27
Umetničko veče-Tajni život umetnina (R)
16:55
Nešto sasvim lično-Puriša Đorđević (R)
17:39
ljudi - Zdravi i veseli (R)
18:00
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore. Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni.... Ova emisija posvećena je uspesima rukometne reprezentacije nekadašnje Jugoslavije, sa posebnim osvrtom na trijumf na Olimpijskim igrama u Minhenu (1972), gde su osvojili zlatnu medalju. Do finala takmičenja na Olimpijadi , kada su pobedili selekciju Čehoslovačke, najbolji rukometaši Jugoslavije, slavili su i u svim duelima koji su prethodili toj zlatnoj završnici-protiv ekipa Japana, Amerike, Mađarske, SR Nemačke i Rumunije. O toj medalji za pamćenje, pred kamerama TV Beograd govorili su oni koji su je i osvojili-rukometaši Milan Lazarević, Branislav Pokrajac, Hrvoje Horvat, Đorđe Lavrnić i Abas Arslanagić. Olimpijske igre u Minhenu su druga olimpijada na kojoj je odigran rukomet, i to samo muški turnir. Prvi put je rukomet (muški turnir) odigran na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine, nakon čega je usledila pauza duga 36 godina. Prvi ženski rukometni turnir na Olimpijadi, održan je u Montrealu 1976. godine. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
18:39
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je uspesima jugoslovenskog boksa. Videćete snimke mečeva za Zlatnu rukavicu, kao i snimke sa olimpijada u Meksiku i Minhenu. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:08
Neke činjenice su neosporne. Jedna od njih je, da sport ne zna za granice i da lako uklanja svaku prepreku na putu ka ljudima, bez obzira u kom delu sveta ti ljudi žive i kojim jezikom govore.... Među ljubiteljima sporta ima i starijih, ima i mlađih. Programski arhiv RTS-a, prve podseća a drugima daje priliku da saznaju šta se u sportu dešavalo u vreme kada su bili mali ili možda još i nisu bili rođeni. Ova emisija posvećena je Miroslavu Ceraru, gimnastičaru. Videćete snimke sa njegovog prvog nastupa na Kupu sveta u Moskvi, održanom 1958. godine, gde je osvojio bronzanu medalju u vežbi na konju sa hvataljkama. U Luksemburgu je, tri godine kasnije, održan Kup Evrope, na kojem su Miroslav Cerar i ostali jugoslovenski gimnastičari osvojili šest zlatnih medalja. Miroslav Cerar, rođen je 1939. godine u ljubljani. Tokom sportske karijere osvojio je medalje na dve olimpijade (1964. i 1968.), četiri svetska i pet evropskih prvenstava. Na Svetskom prvenstvu 1970. godine, održanom u ljubljani, pored zlatne medalje, osvojio je i titulu svetskog šampiona na konju sa hvataljkama. Miroslav Cerar je tri puta proglašavan za najboljeg jugoslovenskog sportistu (1961,1963. i 1964.), a 1999. godine je primljen u Internacionalnu kuću slavnih za gimnastiku. Uživajte u sportskom vremeplovu! Reditelj Mića Milošević, proizvedeno 1973. godine.
19:43
Filmska hronika 1953.
20:31
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme
21:01
Serija Rokumenti rađena je 1995. godine i obrađivala je velike autore, tekstopisce, kompozitore, grupe koje su obeležile razvoj rok muzike na ovim prostorima.... U današnjoj epizodi saznajemo kakav je bio umetnički put pesnika Duška Trifunovića, koji je svojim stvaralaštvom obeležio popularnu kulturu na ovim prostorima.
22:09
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike 20. veka.... Naziv Rokovnik je igra reči. Rokovnik je mesto gde su zabeleženi najvažniji događaji u periodu od 1958. do 2000. godine. Serija je snimana nekoliko godina, na bitnim lokacijama na kojima je stvarana rok scena: u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Kragujevcu, Puli, Rijeci, ljubljani, Novom Sadu i Skoplju. Tom prilikom, snimljeni su razgovori sa više od 300 učesnika i svedoka, i prikupljena je kompletna video-arhiva tog vremena, koja će prvi put biti prezentovana u serijalu.
22:36
U 40 polučasovnih epizoda serijala Rokovnik, koji se bavi rok scenom SFRJ, smešteni su najznačajniji autori i izvođači najpopularnije muzike 20. veka.... Naziv Rokovnik je igra reči. Rokovnik je mesto gde su zabeleženi najvažniji događaji u periodu od 1958. do 2000. godine. Serija je snimana nekoliko godina, na bitnim lokacijama na kojima je stvarana rok scena: u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Kragujevcu, Puli, Rijeci, ljubljani, Novom Sadu i Skoplju. Tom prilikom, snimljeni su razgovori sa više od 300 učesnika i svedoka, i prikupljena je kompletna video-arhiva tog vremena, koja će prvi put biti prezentovana u serijalu.
23:01
U drugoj polovini 18. veka, Trst je bio kulturni centar i most između Srba na Balkanu i Zapadne Evrope. Srbi koji su se tamo naselili pomagali su rodni kraj, naročito u Prvom srpskom ustanku, kao i štampanje knjiga Vuka Karadžića i Dositeja Obradovića.... Profesor Tršćanskog univerziteta Marko Pozeta, govori o prvim srpskim doseljenicima od 1718. godine. Kazivanje je ilustrovano dokumentima iz tršćanskog Arhiva, snimcima starog Trsta i srpskih crkava u tom gradu. Urednik: Milivoje Begenišić Proizvodnja: 1984. godina.
23:31
Kulturna panorama-Ciganske pesme
23:46
Teveteka-Žilber i Đorđe
23:52
Arhivska minijatura-Tito u Keniji
00:00
Povratak zvezdama-Zlatni debitanti (R)
00:39
Povratak zvezdama-Mladi lavovi (R)
01:08
Povratak zvezdama-Zlatni konjanik (R)
01:43
Filmska hronika 1953. (R)
02:31
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme (R)
03:01
Rokumenti-Duško Trifunović (R)
04:09
Rokovnik-Put na istok (R)
04:36
Rokovnik-Šumadijski bluz (R)
05:01
Riznice kulturnog blaga-Srbi u Trstu (R)
05:31
Kulturna panorama-Ciganske pesme (R)
06:00
Povratak zvezdama-Zlatni debitanti (R)
06:39
Povratak zvezdama-Mladi lavovi (R)
07:08
Povratak zvezdama-Zlatni konjanik (R)
07:43
Filmska hronika 1953. (R)
08:31
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme (R)
09:01
Rokumenti-Duško Trifunović (R)
10:09
Rokovnik-Put na istok (R)
10:36
Rokovnik-Šumadijski bluz (R)
11:01
Riznice kulturnog blaga-Srbi u Trstu (R)
11:46
Teveteka-Žilber i Đorđe (R)
11:52
Arhivska minijatura-Tito u Keniji (R)
12:00
Povratak zvezdama-Zlatni debitanti (R)
12:39
Povratak zvezdama-Mladi lavovi (R)
13:08
Povratak zvezdama-Zlatni konjanik (R)
13:43
Filmska hronika 1953. (R)
14:31
Beogradsko proleće-Stare gradske pesme (R)
15:01
Rokumenti-Duško Trifunović (R)
16:09
Rokovnik-Put na istok (R)
16:36
Rokovnik-Šumadijski bluz (R)
17:01
Riznice kulturnog blaga-Srbi u Trstu (R)
17:46
Teveteka-Žilber i Đorđe (R)
17:52
Arhivska minijatura-Tito u Keniji (R)
18:00
U Lipicama u Sloveniji, 1972. godine, snimljena je ova emisija serijala Neobavezno, u kojoj su Emi Rudež, Marija Brkić, Luiza Loti Klemše i Grozdana Zečić, striptizete, govorile o poslu kojim se bave, životu i problemima sa kojima se susreću.... Autor Vlada Momčilović.
18:27
Emisija JRT-a o dalmatinskim selima u okolini Šibenika i životu meštana tokom zime.... Proizvedeno 1979. godine.
19:08
Emisija nam predočava život svetioničara, koji zajedno sa porodicama izolovano žive na razbacanim ostrvima Jadranskog mora, u području Korčule.... Kamera prati posadu broda Porer, koji obilazi svetionike Parabroz, Pločice, Struga, Palagruža i Glavat, i snabdeva stanovnike neophodnim potrepštinama. Natpis na Kuvarici okačenoj u jednom domaćinstvu koji kaže: Od ljubavi nismo siti, treba dobro jest i pit, duhovito i rečito govori od kakvog je značaja snabdevanje u ovim oblastima. Svakodnevni život, kako kaže jedan od svetioničara je jedan te isti - svi smo jedni drugima dosadili. Takva situacija posebno je otežana zimi, kada bure onemogućavaju pristup ovim nepristupačnim prostorima, što je ekipa Karavana uspela da snimi kod svetionika Glavat, kao i posledice požara kod svetionika Parobroz. Urednik: Milan Kovačević Proizvedeno 1966. godine.
19:35
Odiseja mira-Građani drugog reda
20:03
Sećanja starog Beograđanina, pisca i prevodioca Nikole Trajkovića o Beogradu s kraja prošlog i početka ovog veka.... Književnik Nikola Trajković je iz porodice koja je u Beogradu nastanjena još od Prvog srpskog ustanka. Govori o Beogradu u čijoj je prošlosti nalazio teme za svoje romane i pripovetke a u publicističkim radovima zabeležio je mnoge trenutke iz života grada.
20:33
Emisija iz 1985. godine posvećena dr Arčibaldu Rajsu, izuzetnom i neobičnom čoveku koji je nazivan „vojnikom pravde, istine i prava“ i „najvećim prijateljem iz najtežih dana“.... Arčibald Rajs je kao profesor švajcarskog univerziteta istraživao u Prvom svetskom ratu povrede međunarodnih ratnih konvencija i nedela počinjena od strane neprijatelja u Srbiji. Posle završetka Velikog rata, Arčibald Rajs je u Topčideru podigao skromnu vilu „Dobro polje i zauvek se nastanio u Beogradu. Testamentom je odredio da njegovo srce bude preneto na vrh Kajmakčalana - „da leži među palim ratnim drugovima. U emisiji govore ljudi koji su poznavali ovog izuzetnog čoveka. Urednik Branko Milovanović.
21:22
Ni mesec dana pošto je, 24. decembra 2009, proslavio stoti rođendan, u Beogradu je preminuo dr Marko Anaf, profesor Medicinskog fakulteta u penziji...
22:06
Ostavština za budućnos-Oskar Davičo
22:48
Od pastira do Boga-Sudbina jednog harizmatičnog vladara
23:31
TV feljton-Došljaci,ovde se bolje radi
00:00
Neobavezno-Škola za striptizete (R)
00:27
Naše vreme-Dalmacija van sezone (R)
01:08
Karavan-Svetionici (R)
01:35
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
02:03
Nekad i sad-Beogradski spomenar Nikole Trajkovića (R)
02:33
Nekad i sad-Prijatelj za sva vremena (R)
03:22
Međutim-Mansarda na Neimaru (R)
04:06
Ostavština za budućnos-Oskar Davičo (R)
04:48
Od pastira do Boga-Sudbina jednog harizmatičnog vladara (R)